
Vampiri iz knjiga nemaju veze s fenomenom "pravih vampira", a prvi pisani izvori o njima ne dolaze iz Rumunjske, nego iz priča iz Srbije, Hrvatske, Kosova i BiH, tvrdi njemački znanstvenik koji je doktorirao na temu vjerovanja o vampirima.

Dr. Peter Mario Kreuter, autor djela "Vjerovanje u vampire u jugoistočnoj Europi", ispričao je za Deutsche Welle kako se odlučio istražiti ovaj fenomen. Otkrio je da, suprotno uvriježenom mišljenju, prvi podaci o vampirima ne dolaze iz Rumunjske, nego s naših područja. Početkom 18. stoljeća u selu Medveđi u današnjoj Srbiji pri padu sa zaprežnih kola poginuo je izvjesni Arnont Pavle, koji je došao s Kosova, gdje ga je progonio vampir.
Slučaj Arnonta Pavla prva je konkretna povijesna priča u kojoj se spominje fenomen vampira. Prvi pisani podaci na temu potječu još iz 1342. godine, kad je srpski car Dušan u ukazu zabranio svećenicima sudjelovanje u iskopavanju i spaljivanju leševa za koje se pretpostavljalo da imaju čarobne moći, naveo je Kreuter.
Priča o Arnontu Pavlu iz Medveđe, koji se spominje u dokumentima iz 1731. i 1732. godine, a vjerojatno se dogodila oko 1720. godine. Pet godina kasnije u jednom mjestu na sjeveru Bosne, a koje se u izvorima naziva Gradišk, spominje se kako se izvjesni Petar Plogojević vratio iz mrtvih, a u izvještaju iz sela iz sela Medveđa govori se o jednoj ženi, Milici, 50-godišnjakinji koja je navodno uzrokovala smrt 50 ljudi.
Starih priča o vampirima ima i u Hrvatskoj, naveo je Kreuter, koji je ispričao i o zanimljivom vjerovanju u "kršnike". Za njih se u Dalmaciji vjerovalo kako su ljudi rođeni u posebnim okolnostima, te kako imaju sposobnost borbe protiv vampira. Protiv njih se ne bi borili u ljudskom obliku, nego bi se s vampirima borila njihova duša.
Prva pisana izvješća iz Rumunjske, za koju se vjeruje da je "domovina" priča o vampirima, datiraju tek nekoliko desetljeća nakon izvješća s ovih prostora. Iz Rumunjske je svakako potekla priča o Vladu Tepešu, brutalnom vojskovođi koji je uživao u mučenju protivnika, a kojeg je besmrtnim učinio Bram Stoker, autor romana o grofu Drakuli. ali Rumunjska nije jedina zemlja jugoistoka Europe sa sličnim pričama.
Fena / BH Telecom